Proverbs 14

1enska mudrost sagradi kuu, a ludost je rukama razgrauje. 2Tko ivi s potenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga. 3U luakovim je ustima iba za oholost njegovu, a mudre tite vlastite usne. 4Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je etva od snage bikove. 5Istinit svjedok ne lae, a krivi svjedok iri la. 6Podsmjeva trai mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja. 7Idi od ovjeka bezumna jer nee upoznati usne to zbore znanje. 8Mudrost je pametna ovjeka u tom to pazi na svoj put, a bezumnika ludost prijevara je. 9Luacima je grijeh ala, a milost je Boja s potenima. 10Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne moe dijeliti nitko drugi. 11Dom opakih propast e, a ator e pravednika procvasti. 12Neki se put uini ovjeku prav, a na koncu vodi k smrti. 13I u smijehu srce osjea bol, a poslije veselja dolazi tuga. 14Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar ovjek svojim radom. 15Glupan vjeruje svakoj rijei, a pametan pazi na korak svoj. 16Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je. 17Nagao ovjek ini ludosti, a razborit ih podnosi. 18Glupaci batine ludost, a mudre ovjenava znanje. 19Zli padaju niice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim. 20I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogata ima mnogo ljubitelja. 21Grijei tko prezire blinjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima. 22Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro? 23U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromatvo. 24Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost. 25Istinit svjedok izbavlja due, a tko lai iri, taj je varalica. 26U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utoite. 27Strah Gospodnji izvor je ivota: on izbavlja od zamke smrti. 28Mnotvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada. 29Tko se teko srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost. 30Mirno je srce ivot tijelu, a ljubomor je gnjile u kostima. 31Tko tlai siromaha huli na stvoritelja, a asti ga tko je milostiv ubogomu. 32Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utoite. 33U razumnu srcu mudrost poiva, a to je u bezumnome, to se i pokae. 34Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima. 35Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.