Daniel 2

1Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi. 2Kralj naredi da se pozovu arobnici i gataoci, zaklinjai i zvjezdari da protumae kralju njegove sanje. 3Dooe dakle te stadoe pred kralja. Kralj im ree: "Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od elje da razumijem sanju." 4Kaldejci odgovorie kralju (aramejski): "O kralju, iv bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi emo ti otkriti njezino znaenje." 5Kralj odgovori i ree zvjezdarima: "Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kaete to sam snio i to san znai, bit ete rastrgani u komade, a vae e kue postati smetita. 6No ako mi otkrijete moju sanju i njezino znaenje, dobit ete od mene darove i poklone i velike asti. Otkrijte mi dakle to sam snio i to san znai." 7Oni opet odgovorie: "Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi emo mu otkriti njezino znaenje." 8A kralj: "Dobro ja znam da elite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva. 9Ako mi ne kaete to sam snio, znai da me namjeravate obmanjivati varavim rijeima i izmiljotinama dok nekako ne proe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa u znati da li mi moete kazati i njegovo znaenje!" 10Zvjezdari odgovorie pred kraljem: "Nema na svijetu ovjeka koji bi takvo to mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moan, takvo to ne trai od arobnika, gataoca ili zvjezdara. 11to trai, kralju, teko je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave meu smrtnicima." 12Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski. 13Poto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potraie i Daniela i njegove drugove da ih pogube. 14No Daniel se mudrim i umnim rijeima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straa, koji bijae iziao da pogubi mudrace babilonske. 15On ree Arjoku, zapovjedniku kraljevu: "Zato je kralj izdao tako strogu naredbu?" Arjok pripovjedi Danielu, 16a Daniel otie kralju i zamoli da mu dade vremena te e kralju otkriti to san znai. 17Daniel ue u svoju kuu te sve kaza Hananiji, Miaelu i Azarji, svojim drugovima, 18da mole milosre u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim. 19I objavi se tajna Danielu u nonom vienju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga. 20Daniel prihvati rije i ree: "Bilo ime Boje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila. 21On mijenja doba i vremena, rui i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima. 22On otkriva dubine i tajne, zna to je u tminama i svjetlost prebiva u njega. 23Tebe, o Boe otaca mojih, slavim i hvalim to si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono to smo te molili, objavio si nam to kralj trai." 24Daniel ode k Arjoku, kome bijae kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Ue i ree mu: "Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa u mu otkriti to san znai." 25Arjok urno odvede Daniela kralju i ree: "Naao sam meu izgnanicima judejskim ovjeka koji e kralju kazati to san znai." 26Kralj ree Danielu (koji se zvae Baltazar): "Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i to znai?" 27Daniel odgovori pred kraljem: "Tajnu koju istrauje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, arobnici, gataoci i zaklinjai; 28ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopio kralju Nabukodonozoru ono to e biti na svretku dana. Evo tvoje sanje i onoga to ti se prividjelo na postelji: 29O kralju, na tvojoj ti postelji dooe misli o tome to e se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopio ti je ono to e biti. 30Iako nemam mudrosti vie nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino znaenje saopim kralju i da upozna misli svoga srca. 31Ti si, o kralju, imao vienje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajae pred tobom, straan za oi. 32Tome kipu glava bijae od istog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, 33gnjati od eljeza, a stopala dijelom od eljeza, dijelom od gline. 34Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od eljeza i gline te ih razbi. 35Tada se smrvi najednom eljezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijae u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju. 36To bijae sanja; a njezino emo znaenje rei pred kraljem." 37"Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu mo i slavu - 38i u ije je ruke stavio, gdje god se nali, sinove ljudske, ivotinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata. 39Poslije tebe ustat e drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa tree, od mjedi, koje e gospodariti svom zemljom. 40A etvrto kraljevstvo bit e tvrdo poput eljeza, poput eljeza koje sve satire i mrvi; kao eljezo koje razbija, skrit e i razbit sva ona kraljevstva. 41Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom eljezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat e neto od vrstoe eljeza prema onome to si vidio eljezo izmijeano s glinom. 42Prsti stopala, dijelom eljezo a dijelom glina: kraljevstvo e biti dijelom vrsto a dijelom krhko. 43A to si vidio eljezo izmijeano s glinom: oni e se mijeati ljudskim sjemenom, ali se nee drati zajedno, kao to se ni eljezo ne da pomijeati s glinom. 44U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podii e kraljevstvo koje nee nikada propasti i nee prijei na neki drugi narod. Ono e razbiti i unititi sva ona kraljevstva, a samo e stajati dovijeka - 45kao to si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio eljezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopio kralju to se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumaenje joj pouzdano." 46Nato kralj Nabukodonozor pade niice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad. 47I ree kralj Danielu: "Zaista, va je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu." 48Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starjeinom svih mudraca babilonskih. 49Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske adraka, Meaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.