Job 42

1A Job ovako odgovori Jahvi: 2"Ja znadem, mo je tvoja bezgranina: to god naumi, to izvesti moe. 3Tko je taj koji rijeima bezumnim zamrauje boanski promisao? Govorah stoga, ali ne razumjeh, o udesima meni neshvatljivim. 4O, posluaj me, pusti me da zborim: ja u te pitat', a ti me poui. 5Po uvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oi moje vidjee. 6Sve rijei svoje zato ja poriem i kajem se u prahu i pepelu." 7Kada Jahve izgovori Jobu ove rijei, ree on Elifazu Temancu: "Ti i tvoja dva prijatelja raspalili ste gnjev moj jer niste o meni onako pravo govorili kao moj sluga Job. 8Zato uzmite sada sedam junaca i sedam ovnova i poite k mome sluzi Jobu, pa prinesite za sebe paljenicu, a sluga moj Job molit e se za vas. Imat u obzira prema njemu i neu vam uiniti nita naao zato to niste o meni onako pravo govorili kao moj sluga Job." 9Tada odoe Elifaz iz Temana, Bildad iz uaha i Sofar iz Naamata i uinie kako im je Jahve zapovjedio. I Jahve se obazre na Joba. 10I Jahve vrati Joba u prijanje stanje jer se zaloio za svoje prijatelje, pa mu jo udvostrui ono to je posjedovao. 11Tad se vratie Jobu sva njegova braa, i sve njegove sestre, i svi prijanji znanci te su jeli s njim kruh u njegovoj kui, alei ga i tjeei zbog svih nevolja to ih Jahve bijae na nj poslao. Svaki mu darova po jedan srebrnik i po jedan zlatan prsten. 12Jahve blagoslovi novo Jobovo stanje jo vie negoli prijanje. Blago mu je brojilo etrnaest tisua ovaca, est tisua deva, tisuu jarmova volova i tisuu magarica. 13Imao je sedam sinova i tri keri. 14Prvoj nadjenu ime Jemima, drugoj Kasija, a treoj Keren-Hapuk. 15U svem onom kraju ne bijae ena tako lijepih kao Jobove keri. I otac im dade jednaku batinu kao i njihovoj brai. 16Poslije toga Job doivje dob od sto etrdeset godina i vidje djecu svoju i djecu svoje djece do etvrtog koljena. Potom umrije Job, star, nauivi se ivota.